MALA GOSPA
Mala Gospa je spomendan rođenja Blažene Djevice Marije.
Marijino rođenje navješteno je u Starom zavjetu. Nakon Evinog i Adamovog propusta ukazuje im se Bog koji ih prekori i izbaci iz zemaljskog raja. Bog reče zmiji: “Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu” ( Post 3,15).
Drugi vatikanski sabor (1962.-1965.) naučava, da je Marija proročki označena u tome obećanju o pobjedi nad zmijom.
Mariju je porodila njezina majka, sveta Ana oko 20. godine prije Krista.
Očuvana je od svake mrlje istočnoga grijeha od prvog trenutka njezina začeća.
Za crkveni kalendar je karakteristično da za spomendane svetaca uzima njihov “rođendan za nebo”. U tri slučaja se kao blagdan slavi početak zemaljskog života:
- Isusovo rođenje na Božić,
- rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i
- Marijino rođenje – Mala Gospa 8. rujna.
Drugim blagdanom slavi se i završetak njihova zemaljskog života.
To je prije svega zbog zasebne uloge koju su u Božjem djelu spasenja imale ove tri osobe.
Davna latinska izreka to ovako sažima: “Joannes fuit lucifer, Maria aurora, Christi nativitas ortus solis. – Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak.”